Rijeka Dunav

Ribolov

Info!

Vaša IP adresa je:
38.107.191.96
Sadržaji pregledani:
52077
Objavljenih sadržaja:
42
Posjetitelja prisutno:
4

Udruge Vukovar

Rijeka Dunav

Ribolovne vode - Rijeke

Autor Administrator

Subota, 24 Siječanj 2009 09:24

Dunav je druga najveća rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji. Izvire na jugozapadu Njemačke u Schwarzwaldu, spajanjem dviju riječica Brigah i Breg u mjestu Donaueschingen. Izvor Brega je blizu Furtwangena, na 1.078 metara nadmorske visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, tako se i smatra izvorom Dunava. Odatle dalje nastavlja svoj tok prema istoku, što ga čini jedinom velikom Europskom rijekom koja teče od zapada prema istoku. Nakon 2.850 km na obali Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini. I ovdje je Dunav jedinstven, jer se njegova dužina za razliku od ostalih rijeka mjeri od ušća prema izvoru, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Svojim tokom Dunav teče kroz četiri glavna grada u srednjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te prolazi ili čini granicu deset Europskih država. Od izvora prema ušću to su: Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina.

Dunav2 U Hrvatsku Dunav ulazi u Batini koja je na granici Hrvatske sa Mađarskom i Srbijom, a izlazi u kod Iloka na samom istoku Hrvatske. Nakon Moldavije, Hrvatska ima najmanji udio u Dunavu, samo 137 km njegove dužine. Najveći i najvažniji Hrvatski grad na obali Dunava je Vukovar, gdje se nalazi riječna luka. U blizini Vukovara se nalazi ušće Dunava i Drave, koja je druga po veličini pritoka Dunava.
Dunav sa 2.850 kilometara dugačkim tokom prolazi kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš, što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke. Ukupno uz Dunav živi više od 300 vrsta ptica. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih puteva za ptice. Važno zimsko stanište je Park prirode Kopački rit koji pokriva močvarno netaknuto područje na sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kao Orao štekavac.
Dunav3 Tipične dunavske ribe su: Som, Smuđ, Štuka, Bolen, Grgeč, Jegulja, Kečiga, Podust, Klenić, Šaran, Deverika, Krupatica, Mrena, Bodorka itd. Nekim vrstama riba prirodno je stanište pomaknuto zbog ljudskog djelovanja. U delti Dunava živi više od 150 vrsta riba, kao što su: Jesetra, Moruna, Šaran i mnoge druge.
Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke, te važan izvor energije. Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije; Njemačka, Austrija, Slovačka, Srbija i Rumunjska.
Kroz povijest a i danas, Dunav je uvijek bio važan međunarodni plovni put. Plovan je od Kelheima, gotovo 500 kilometara od izvora, pa do ušća u dužini od 2 415 km, što znači da je cijelim tokom kroz Hrvatsku plovan. Što ga danas čini jednim od dva važna Europska puta za prevoz tereta.
Ribolov je u Srednjem vijeku imao veliku važnost u prehranjvanju čitavih zajednica, da bi u 19. I 20. Stoljeću snažno počeo opadati. Danas se ribolov donekle prakticira u Austriji oko Linza i Beča, ali je najintenzivniji na delti Dunava.